8. maja kolumna ambasadora Ji Pinga je objavljena u Oslobođenju. Cijeli tekst je kao sljedeći:
Posljednjih godina klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti, nekontrolirano krčenje šuma i česti ekstremni vremenski uslovi predstavljaju ozbiljne izazove za ljudski opstanak i razvoj. Pandemija Covid-19 zadala je dodatne poteškoće ekonomskom i socijalnom razvoju u svim zemljama. Suočen sa nezapamćenim izazovima u globalnom upravljanju okolišem, kineski predsjednik Xi Jinping nedavno je prisustvovao samitu lidera o klimi i tom prilikom istakao da “međunarodna zajednica mora pokazati dosad neviđenu ambiciju i akciju. Moramo djelovati sa osjećajem odgovornosti i jedinstva i zajednički raditi na poticanju zajednice života čovječanstva i prirode”. On je također iznio šest načela kojima bismo se trebali posvetiti: sklad između čovječanstva i prirode, zeleni razvoj, sistemsko upravljanje, pristup usmjeren na ljude, multilateralizam i princip zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti.
Nakon prošlogodišnjeg samita UN-a o biološkoj raznolikosti u septembru, 12. samita BRICS-a u novembru, Samita G20 o klimatskim ambicijama u decembru, ovogodišnjeg Virtuelnog događaja Agende Davosa u sklopu Svjetskog ekonomskog foruma u januaru, videokonferencije lidera o klimatskim promjenama sa Francuskom i Njemačkom u aprilu, kineski predsjednik Xi Jinping još jednom je podvukao pitanje klimatskih promjena. Tako je u periodu manjem od godinu Kina kontinuirano izražavala posvećenost ovom problemu i svoje obaveze u tom pogledu. Kina namjerava povećati svoje nacionalne doprinose i usvojiti energičnije politike i mjere. Cilj nam je doseći vrh emisije ugljičnog dioksida prije 2030. i postići ugljičnu neutralnost prije 2060. Kina se obavezala preći sa najviše emisije do ugljične neutralnosti u mnogo kraćem vremenskom rasponu nego što će poći za rukom mnogim razvijenim zemljama, a to zahtijeva ogromne napore Kine. Pouzdali smo se u ostvarenje tog cilja.
Ekološka i okolišna pitanja javljaju se tokom razvoja i to mora da se riješi u razvoju. Na osnovu tog razumijevanja, predsjednik Xi je rekao “zelene planine su zlata vrijedne”, i to još 2005. godine, što je čuveni stav i reprezentativni zaključak njegove misli o ekološkoj civilizaciji. Sada je teorija “zelene planine su zlata vrijedne” uvrštena u Nacrt 14. petogodišnjeg plana (2021-2025) za nacionalni ekonomski i socijalni razvoj i dugoročne ciljeve do 2035. godine, te uvedena u Ustav Komunističke partije Kine.
Primjenom teorije “zelene planine su zlata vrijedne” ostvarena su historijska dostignuća u kineskoj zaštiti okoliša. Posljednjih godina Kina neprekidno prilagođava svoju industrijsku strukturu, te poboljšava energetske strukture. Potrošnja čiste energije činila je 23,4 posto ukupne potrošnje energije, a potrošnja ugljena smanjila se na 57,7 posto ukupne potrošnje energije. Kineske elektrane na ugljen s vrlo niskom emisijom postižu kapacitet od oko 900 gigavata (GW), što čini 87 posto ukupnih instaliranih kapaciteta. Kina nastavlja poduzimati snažnije mjere za rješavanje zagađenja i u potpunosti provoditi tri akcijska plana za sprečavanje onečišćenja zraka, vode i tla, uz sve veći doprinos i trud. Prošle godine otklonjeno je više od 24 miliona zastarjelih vozila. Prosječni broj dana s dobrim zrakom u 337 gradova na nivou prefektura i iznad tog nivoa činio je 87,9% ukupnog godišnjeg iznosa, prosječna koncentracija PM2,5 u gradovima na nivou prefektura i iznad tog nivoa iznosi 34 mikrograma po kubnom metru i kumulativno se smanjuje 32 posto u odnosu na 2015. godinu.
Proteklih godina i Bosna i Hercegovina pridaje sve više važnosti zaštiti ekologije i okoliša, uz sve veće utvrđene doprinose, te je definisala cilj smanjenja emisije gasova staklene bašte do 2050. godine. Nedavno je BiH dostavila sekretarijatu Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime ažurirane utvrđene doprinose. Istovremeno, vlasti različitih nivoa u BiH su shvatile da treba ulagati zajedničke napore kako bi se ostvarila ekonomija sa niskom razinom ugljika. Tako da je BiH donijela Okvirnu energetsku strategiju do 2035. u skladu sa svojim nacionalnim okolnostima i resursima, kojom je potvrđeno da je iznimno važno da se buduće aktivnosti proizvodnje ugljena provode učinkovitije. Na osnovu ove strategije, relevantne strane su odlučile da uslovno razvijaju ugljenu energiju ili obnove postojeće projekte ugljene energije. U skladu sa ovom potražnjom, kineska su preduzeća pružila čista, pouzdana i sigurna rješenja za opskrbu električnom energijom putem tržišno utemeljenih pristupa, insistirajući na visokim standardima, niskim emisijama i manjoj potrošnji energije. U RS-u, Termoelektrana Stanari uspješno je puštena u rad i funkcioniše učinkovito i čisto. Primijenjena je kineska tehnologija kotlovskog cirkulišućeg fluidiziranog sloja od 300 MW, kako bi elektrana mogla zadovoljiti, čak i premašiti EU standarde u pogledu kontrole emisije sumpordioksida i azota. Kina uvijek podržava načelo opsežnih konsultacija, zajedničkog doprinosa i ostvarivanja zajedničkih koristi u odvijanju vanjske saradnje. Kina će i dalje pružati pomoć i dijeliti svoja iskustva sa zemljama na istoj razvojnoj razini, suočenim sa istim razvojnim izazovima i sa istim razvojnim zahtjevima, kako bi te zemlje osnažila u samorazvoju.
Ono čemu se iskreno nadamo jeste da u zemlji domaćinu pomognemo u opskrbi učinkovitijom, čistijom i raznolikijom energijom, što će rezultirati ekonomskim, socijalnim i ekološkim benefitima. Uz tradicionalnu energetsku saradnju, obnovljiva energija, uključujući hidroenergiju, energiju vjetra i solarnu energiju, važno je područje na kojem dvije strane mogu sarađivati. Trenutno, ukupna proizvodnja električne energije iz pet projekata obnovljivih izvora energije iznosi oko pet miliona KW. Projekt hidroelektrane Ulog u RS-u započinje s radom, a projekt hidroelektrane Dabar uredno napreduje. Projekti vjetroparkova Ivovik, Derala i Kupres postigli su značajan napredak. Štaviše, relevantna kineska preduzeća pripremaju se za studije izvodljivosti za projekt solarne energije u Ljubinju.
2021. je godina zelenog razvoja i zaštite okoliša između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope. Nadamo se da će obje strane ovu godinu shvatiti kao priliku za produbljivanje razmjene i saradnje u zelenoj ekonomiji, čistoj energiji i drugim srodnim područjima. Spremni smo raditi sa ljudima u BiH, koračati zajedno kroz dobro i zlo, kako bismo zaštitili svoj dom na Zemlji, promicali izgradnju zajednice života čovječanstva i prirode i doprinijeli svojom snagom u izgradnji prosperitetnog, čistog i lijepog svijeta kao naslijeđa za ljude koji dolaze.
