Dame i gospodo, dragi prijatelji,

Srdačan pozdrav svima! Želim da izrazim svoje zadovoljstvo što na samom početku nove godine učestvujem na panel diskusiji na temu „Koncepcija i praksa diplomatije s kineskim obilježjima“, u organizaciji Udruženja kinesko-bosanskog prijateljstva.

Sutra se, prema kineskom lunarnom kalendaru, obilježava Mala nova godina, koja označava početak cjelokupnih proslava Proljetnog festivala i predstavlja uvod u veličanstvenu proslavu Kineske nove godine. Tom prilikom ljudi tradicionalno prinose žrtve bogu kuhinje, čiste domove, izrađuju papirne ukrase za prozore, lijepe novogodišnje natpise, te se pripremaju da se oproste od stare godine i dočekaju novu u sreći i blagostanju.

Kako se približava Godina Konja po lunarnom kalendaru, koristim ovu priliku da svim prisutnima uputim srdačne novogodišnje čestitke, uz želju da budete predvodnici u svojim poljima djelovanja i postignete svaki uspjeh u godini Konja!

U ovom radosnom trenutku, svijet se ipak, nažalost, ne može smatrati istinski mirnim mjestom. Tek mjesec dana smo u 2026. godini, a već se često pojavljuju događaji koje teorija opisuje kao „crne labudove“ i „sive nosoroge“. Situacija u svijetu podigla je ogromne talase. Ljudi ne mogu da se ne zapitaju: da li svijet postaje bolji ili gori? Hoćemo li se lakše prilagoditi promjenama ili će nam biti sve teže? Kakav je položaj različitih regiona, zemalja i pojedinaca u ovim velikim preokretima? Razmišljajući o ovim pitanjima, primijetila sam da su tri termina u posljednje vrijeme“postali izuzetno zastupljeni na internetu i predmet široke rasprave.

Prvi termin su "carine" (tariff). Pojedine zemlje koriste ekonomsku međuzavisnost kao oružje, olako koristeći pri tome carine kao sredstvo pritiska, pokrećući trgovinske ratove i jednostrane sankcije. To ozbiljno narušava stabilnost globalnih lanaca industrije i snabdijevanja, te slabi razvoj ekonomske globalizacije.

Drugi termin je "intervencija" (intervention). Pojedine zemlje bahato koriste silu protiv suverenih država i otvoreno govore o zauzimanju tuđih teritorija. Takvo nasilničko ponašanje predstavlja ozbiljno kršenje međunarodnog prava. U suštini to predstavlja pokušaj rješavanja problema u 21. vijeku s alatima iz 19. vijeka, s uzaludnom namjerom da se svijet vrati u eru kad su vladali „zakoni džungle“.

Treći termin je "moć" (strength). Na nedavno završenom Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, vođena je žestoka debata o tome da li je važnija „vrijednost moći“ ili „moć vrijednosti“. Koji izbor treba da napravimo kada se tradicionalne vrijednosti sukobe sa stvarnim interesima? Neke zemlje se vode principom „nadmoći sile“, međutim, maltretiranje slabijih samo naglašava nadmoć u snazi, a nikako moralnu nadmoć.

S druge strane, postoji još jedna skupina popularnih pojmova:

Prvi pojam je "nezavisnost" (independence). Govor kanadskog premijera Carneyja u Davosu bio je veoma reprezentativan. On je pozvao srednje sile svijeta da se ujedine u izgradnji novog međunarodnog poretka kako bi se oduprle prinudi agresivnih supersila. Brojni zvaničnici, a posebno lideri evropskih zemalja, pozivaju na ostvarivanje strateške autonomije i oslobađanje od zavisnosti.

Drugi pojam je „diverzifikacija“ (diversification). Svijet se suočava s ozbiljnim izazovima unilateralizma. Nasuprot diverzifikaciji, jačajem regionalne blokovske podjele i ekonomskim razdruživanjem, i sam međunarodni poredak teži ka daljoj fragmentaciji. Zemlje prepoznaju važnost različitosti i više "ne stavljaju sva jaja u jednu korpu“, već traže partnere na osnovu funkcionalnosti, podstičući globalnu političku i ekonomsku strukturu ka uravnoteženijem i multipolarnom razvoju.

Treći pojam  je „otpornost“ (resilience). Poznati akademik iz Singapura, Kishore Mahbubani, ističe da je svijet otporan: kada su Sjedinjene Američke Države, kao najveća svjetska ekonomija, pokrenule carinski rat, druge zemlje ih nisu slijedile. Naprotiv, druge zemlje su aktivno promovisale slobodnu trgovinu i štitile multilateralni trgovinski sistem, što je dovelo do „dvostrukog rasta“ globalne ekonomije i trgovine u 2025. godini. Ovo pokazuje da međunarodna zajednica generalno ne želi povratak na „zakone džungle“, već se zalaže za poštovanje principa suvereniteta i međunarodnog pravnog poretka, koristeći tehnološke iskorake za ubrzanje ekonomske globalizacije.

Neki stratezi tvrde da je poredak stare ere već završen, a novi poredak se upravo rađa. Države ne suočavaju sa „tranzicijom“ svjetskog poretka, već sa njegovim „rascjepom“. Odgovor na to nije „Hedžing “, već „zaokret“. Dok se svijet nalazi u previranju, sve više zemalja upire pogled ka Istoku, vezujući budućnost svijeta za Kinu i raspravljajući o ulozi Kine u globalnom sistemu. Također, neke zemlje zabrinjavaju mogućnost da bi zajednička vladavina Kine i SAD-a (G2) ili njihov međusobni sukob mogli donijeti katastrofalne posljedice za svijet.

Ovom prilikom želim ponoviti: suočena s nestabilnim svijetom, kineska politika zadržava visok stepen stabilnosti – mi smo predvidljiv i pouzdan partner. Suočena s hegemonijom i siledžijstvom, Kina se usuđuje reći „ne“ i čvrsto brani postojeći međunarodni sistem i principe međunarodnog prava. U eri nadmetanja velikih sila, Kina se ne širi, ne teži hegemoniji i ne ulazi u konfrontacije, već ostaje potpuno fokusirana na razvoj.

U tom kontekstu, predsjednik Xi Jinping je predložio Inicijativu za globalno upravljanje, s ciljem da odgovori na ključno pitanje našeg vremena: kakav sistem globalnog upravljanja trebamo graditi i kako ga reformisati i usavršiti. Ova inicijativa nema namjeru da sruši postojeći međunarodni poredak i gradi sve ispočetka, već je usmjerena na inovaciju i unapređenje. U sadašnjem trenutku, Inicijativa za globalno upravljanje ima još veći značaj, te bih željela upotrijebiti nekoliko ključnih pojmova kako bih je detaljnije pojasnila.

Prvi pojam je „jednakost“ (Equality). Zagovaramo princip suverene jednakosti, čija je srž u tome da se suverenitet i dostojanstvo svake zemlje moraju poštovati, bez obzira na to da li je ona velika ili mala, jaka ili slaba, bogata ili siromašna. Unutrašnja pitanja se ne smiju miješati, a svaka država ima pravo da samostalno bira svoj društveni sistem i put razvoja. Svi imaju pravo na ravnopravno učešće, ravnopravno odlučivanje i ravnopravnu korist u procesima globalnog upravljanja.

Drugi pojam je „multilateralizam“ (Multilateralism). Zalažemo se za principe zajedničkog savjetovanja, zajedničke izgradnje i podjele dobiti. Globalna pitanja trebaju rješavati svi kroz zajedničke dogovore. Sistem upravljanja trebaju graditi svi zajedno, a plodove tog upravljanja trebaju dijeliti svi – ne smije se dozvoliti unilateralizam. Ujedinjene nacije su centralna platforma za praktikovanje multilateralizma i unapređenje globalnog upravljanja. Njihova uloga mora jačati, nikako slabiti.

Treći pojam je „poredak“ (Order). Međunarodna vladavina prava je fundamentalna garancija globalnog upravljanja. Međunarodno pravo i međunarodna pravila su zajednička mjerila koja sve zemlje trebaju zajedno pisati, zajedno čuvati i zajedno provoditi – bez ijednog izuzetka. Smatramo da se mora osigurati jednaka i jedinstvena primjena međunarodnog prava i pravila. Ne smiju postojati dvostruki aršini, niti se ona smiju nametati drugima.

Predsjednik Xi Jinping je istakao da se samo uz nepokolebljivu posvećenost pravičnosti i pravdi, te uz istrajnu odlučnost u ostvarivanju svestrane koristi i zajedničkog dobitka, može očuvati svjetski mir i ostvariti zajednički razvoj. Kina ne samo da govori na taj način, već tako i djeluje. Idejama i praksom diplomatije s kineskim obilježjima, zadobili smo široko priznanje međunarodne zajednice. Prošle sedmice, predsjednik Xi Jinping obavio je telefonske razgovore s ruskim predsjednikom Putinom i američkim predsjednikom Trumpom. Predsjednik Xi je jasno istakao da međunarodna zajednica mora ustrajati na pravdi i pravičnosti, odlučno braniti tekovine pobjede u Drugom svjetskom ratu, čvrsto čuvati međunarodni sistem s Ujedinjenim nacijama u centru, kao i osnovne norme međunarodnog prava, te zajednički održavati globalnu stratešku stabilnost. Kina i SAD trebaju ojačati dijalog i komunikaciju, na odgovarajući način upravljati razlikama, proširiti praktičnu saradnju i kontinuirano graditi međusobno povjerenje, pronalazeći ispravan put za međusobne odnose.

Od početka ove godine, kineska diplomatija je ulaskom na velika vrata obilježila niz posjeta stranih lidera Kini i sjajan početak ove godine. Kinu je najprije početkom godine posjetio južnokorejski predsjednik Lee Jae-myung, što je od velikog značaja za kontinuirano poboljšanje kinesko-južnokorejskih odnosa, nakon prethodnih prepreka, s kojima su se dvije zemlje susretale. Irski premijer Michael Martin bio je prvi evropski lider koji je ove godine posjetio Kinu, šaljući time pozitivan politički signal u trenutku kada se odnosi Kine i EU suočavaju sa složenim izazovima. Kanadski premijer Mark Carney ostvario je „povijesnu posjetu“ Kini, što je momenat ključnog preokreta u odnosima dviju zemalja, nakon dugogodišnjih turbulencija. Finski premijer Petteri Orpo je tokom boravka u Kini potpisao niz sporazuma o saradnji u oblastima nauke i tehnologije, kulture, turizma i trgovine. Britanski premijer Keir Starmer, predvodeći delegaciju od preko 60 istaknutih predstavnika poslovnog i kulturnog svijeta, dogovorio je razvoj dugoročnog i stabilnog sveobuhvatnog strateškog partnerstva, čime je završen osmogodišnji period zastoja u odnosima Kine i Velike Britanije. Osim toga, krajem prošle godine u posjeti je boravio i francuski predsjednik Emmanuel Macron, a uskoro se očekuje i dolazak njemačkog lidera. To pokazuje da svijet pridaje sve veći značaj Kini. Svi prepoznaju da je Kina miroljubiva zemlja, žele iskoristiti prilike koje nudi njen razvoj i teže tome da budu prijatelji Kine, a ne njeni neprijatelji.

Dame i gospodo, dragi prijatelji,

Kina i Evropa su konstruktivne snage koje zagovaraju multilateralizam, otvorenost i saradnju. Što je međunarodna situacija teža i složenija, to je važnije da Kina i Evropa jačaju komunikaciju, povećavaju međusobno povjerenje i produbljuju saradnju. Kina oduvijek posmatra i razvija odnose s Evropom iz strateške i dugoročne perspektive, smatrajući je ključnim akterom u multipolarnom svijetu. Dosljedno podržavamo evropske integracije i stratešku autonomiju Evropske unije. Spremni smo da s evropskom stranom ustrajemo u multilateralizmu, čuvamo ciljeve i principe Povelje Ujedinjenih nacija, te zajednički odgovorimo na globalne izazove poput klimatskih promjena, da promovišemo rješavanje regionalnih kriznih žarišta i da očuvamo svjetski mir i stabilnost.

Tokom proteklih 30 godina, odnosi Kine i Bosne i Hercegovine stabilno su napredovali. Kao što je predsjednik Xi Jinping rekao, naše dvije zemlje razvijaju bilateralne odnose pridržavajući se principa ravnopravnosti, uzajamnog poštovanja i obostrane koristi, postavljajući primjer prijateljskog suživota i zajedničkog razvoja država različitih veličina, historija, kultura i društvenih sistema.

Odnosi Kine i BiH temelje se na pet principa mirne koegzistencije, čiji značaj postaje još izraženiji u današnjem turbulentnom svijetu. Obje strane trajno poštuju politički sistem i put razvoja koji je ona druga izabrala, te se međusobno podržavaju u pitanjima od suštinskog interesa. Kina poštuje suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, insistirajući na tome da se sve zemlje, bez obzira na veličinu, tretiraju jednako. Nadamo se da će Bosna i Hercegovina nastaviti nepokolebljivo slijediti princip "jedne Kine" i pružati podršku stavovima Kine po pitanjima Tajvana, Xinjianga i drugim srodnim temama.

Kina je spremna ojačati saradnju s Bosnom i Hercegovinom u oblastima nauke, tehnologije i kulture, doprinoseći ekonomskom razvoju i društvenoj stabilnosti vaše zemlje. Na primjer, u oblasti vještačke inteligencije (AI), brojni univerziteti u Kini i BiH imaju uspostavljene centre za AI. Potencijal za saradnju je ogroman, a AI tehnologija može osnažiti mlade u ostvarivanju njihovih snova. Također, bilježimo saradnju u oblasti kulture, a treba naglasiti da su naše obje zemlje multikulturalne. Aktivno razmatramo načine za dalje intenziviranje međuljudske razmjene, poput slanja više delegacija u Kinu, obogaćivanja programa obuke i osnivanja „Ambasadorove stipendije“, kako bismo produbili uzajamno razumijevanje i bliskost naših naroda, te uveli odnose Kine i BiH u narednih, još boljih 30 godina.

Hvala vam na pažnji!