Ambasadorica Li Fan je 1. juna održala obraćanje medijima, tokom kojeg je predstavila stavove o diplomatiji velike zemlje s kineskim obilježjima, susretu lidera Kine i Sjedinjenih Američkih Država, pitanju Tajvana, situaciji na Bliskom istoku, ekonomsko-trgovinskoj saradnji između Kine i Bosne i Hercegovine te ulozi Kine u Ujedinjenim nacijama. Obraćanju su prisustvovali novinari vodećih medija u Bosni i Hercegovini, uključujući FENA-u, SRNA-u i Dnevni avaz. Nakon događaja, mediji su opširno izvještavali o sadržaju obraćanja. Cijeli tekst pročitajte u nastavku.

1. Koje su glavne karakteristike diplomatije velike zemlje s kineskim obilježjima u ovoj godini?

Od početka ove godine, pod naučnim vodstvom Xi Jinpingove misli o diplomatiji, diplomatija velike zemlje s kineskim obilježjima ostvarila je plodonosne rezultate i brojne uspjehe, pokazujući jasna obilježja našeg vremena i ostvarujući dalekosežan međunarodni utjecaj.

Prvo, broj lidera velikih država koji su posjetili Kinu dostigao je do sada nezabilježen nivo. Tokom proteklih nekoliko mjeseci, lideri preostale četiri stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) posjetili su Kinu. Među članicama Grupe sedam (G7), lideri šest država također su boravili u Kini. Pored toga, Kinu su posjetili brojni lideri susjednih zemalja, kao i velikog broja zemalja u razvoju. Kina dosljedno vodi nezavisnu i samostalnu miroljubivu vanjsku politiku, ne pravi razliku među državama na osnovu ideologije, ne sklapa saveze, ne učestvuje u blokovskim konfrontacijama i ne teži hegemoniji. Zahvaljujući tome, njena mreža partnerstava obuhvata sve dijelove svijeta, krug prijatelja se kontinuirano širi, a struktura međunarodne saradnje postaje sve raznovrsnija.

Drugo, uloga Kine kao stabilizatora u turbulentnom svijetu je bez presedana. Uspješno je započeta realizacija 15. petogodišnjeg plana, stabilno se unapređuje visokokvalitetni razvoj, a otvaranje prema svijetu na visokom nivou kontinuirano se proširuje. U kontekstu previranja na globalnom tržištu energije, Kina ima adekvatne energetske rezerve i njene diverzifikovane kanale uvoza. Domaća potražnja pokazuje snažnu otpornost, rezultati diverzifikacije vanjske trgovine su evidentni, tempo zelene tranzicije se ubrzava, a kineska ekonomija nastavlja stabilan trend rasta. U jeku dugotrajnih sukoba na Bliskom Istoku i u Ukrajini, Kina dosljedno poziva na dijalog i pregovore radi rješavanja sporova, protivi se ratnim sukobima, te teži očuvanju mira i stabilnosti.

Treće, međunarodno priznanje diplomatske filozofije velike zemlje sa kineskim obilježjima dostiglo je novi nivo. Nedavno je predsednik Xi Jinping prilikom boravka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u posjeti Kini, pozvao ga da obiđe Hram neba, gdje mu je predstavio koncepte tradicionalne kineske mudrosti, poput „harmonije među svim narodima“ i „djelovanja u skladu s vremenom i prirodom“, kao i diplomatsku filozofiju „harmonije bez jednoumlja“.

U svijetu u kojem sve države dijele zajedničko globalno selo i suočene su s globalnim izazovima, zemlje bi utoliko prije trebale da se drže principa zajedničke sudbine i uzajamne pomoći u kriznim vremenima. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, António Guterres, pozdravio je nastojanja Kine da iskustva svog upravljanja stavi u službu globalnog upravljanja te da doprinese izgradnji zajednice sa zajedničkom budućnošću za čovječanstvo.

2.Koje su glavne poruke sa susreta lidera Kine i Sjedinjenih Američkih Država?

Susret lidera Kine i Sjedinjenih Američkih Država rezultirao je važnim konsenzusom o izgradnji konstruktivnih i strateški stabilnih kinesko-američkih odnosa, te je dao smjernice za budući razvoj odnosa između dvije zemlje. Kineska strana smatra da takvi odnosi treba da budu pozitivni i stabilni, pri čemu saradnja ostaje glavni pravac razvoja, a kroz kontinuirano produbljivanje razmjene i saradnje jača se otpornost kinesko-američkih odnosa; da budu zasnovani na zdravoj i racionalnoj konkurenciji, uz izbjegavanje logike igre s nultom sumom; da održavaju stabilnost u kojoj se neslaganja mogu držati pod kontrolom kako bi se izbjegle velike oscilacije u odnosima; te da prije svega budu trajno stabilni i usmjereni ka miru, kako bi se spriječili sukobi, konfrontacija, pa čak i mogućnost izbijanja rata.

Tokom Hladnog rata, između SAD-a i Sovjetskog saveza dominirala je logika nuklearnog odvraćanja zasnovana na konceptu „uzajamno osiguranog uništenja“, dok Kina i SAD danas više naglašavaju proširivanje zajedničkih interesa kroz saradnju i odgovarajuće upravljanje razlikama i neslaganjima putem izgradnje mehanizama saradnje. Bivši američki državni sekretar dr. Henry Kissinger istakao je da narodi Kine i SAD-a treba da imaju na umu historijske pouke iz 1914. godine. Nekontrolisana konkurencija i zanemarivanje posljedica na kraju su doveli do izbijanja svjetskog rata i ozbiljno promijenili svjetski poredak. Čak i ako između Kine i SAD-a postoji konkurencija, dvije zemlje treba da koegzistiraju u miru, a očuvanje kanala saradnje danas je važnije nego ikada.

Pitanje Tajvana predstavlja najvažnije pitanje u kinesko-američkim odnosima. Očuvanje mira i stabilnosti u Tajvanskom moreuzu predstavlja najveći zajednički interes obje strane. Preduslov za to jeste da se ni pod kojim okolnostima ne podržava niti tolerira „nezavisnost Tajvana“, jer su „nezavisnost Tajvana“ i mir u Tajvanskom moreuzu međusobno nespojivi. Tokom susreta stekli smo utisak da američka strana, kao i međunarodna zajednica, ne podržava niti prihvata mogućnost da Tajvan krene putem nezavisnosti.

U oblasti ekonomije i trgovine, Kina i SAD ostvarile su niz pozitivnih rezultata. Gotovo 20 rukovodilaca velikih američkih kompanija doputovalo je u Kinu u okviru delegacije i izrazilo povjerenje u kinesko tržište, naglašavajući da će nastaviti širiti investicije u Kini. Ekonomsko-trgovinski timovi dviju zemalja saglasili su se o osnivanju trgovinskog vijeća i investicionog vijeća, rješavanju međusobnih zabrinutosti u vezi s pristupima tržištima  poljoprivrednih proizvoda , kao i o promicanju širenja dvosmjerne trgovine u okviru recipročnog smanjenja carina. Time se kinesko-američki ekonomski i trgovinski odnosi usmjeravaju od „upravljanja krizama“ ka „upravljanju putem institucionalnih mehanizama“.

3.Šta su osnovni stavovi i principijelne pozicije kineske strane kada je u pitanju Tajvan?

Kao važan rezultat pobjede u Drugom svjetskom ratu i značajna sastavnica poslijeratnog međunarodnog poretka, dokumenti s visokim međunarodnopravnim autoritetom, poput Kairske deklaracije i Potsdamske objave, izričito su propisali da Japan mora vratiti Kini sve kineske teritorije koje je nezakonito prisvojio, uključujući Tajvan i otoke Penghu. Kineska vlada je 1945. službeno obnovila vršenje suvereniteta nad Tajvanom, čime je i pravno i faktički dovršen proces povratka Tajvana matici.

Na svijetu postoji samo jedna Kina, a Tajvan je dio Kine. To je historijska i pravna činjenica, o kojoj postoji širok konsenzus međunarodne zajednice, koju niko ne može dovesti u pitanje. Tajvan nikada nije bio suverena država te stoga nema pravo učestvovati u bilo kojoj međuvladinoj međunarodnoj organizaciji niti u međunarodnim ugovornim mehanizmima koji su otvoreni isključivo za suverene države. Vlasti Demokratske progresivne stranke (DPP) tvrdoglavo insistiraju na separatističkom stavu „nezavisnosti Tajvana“, kontinuirano se povezuju s vanjskim snagama radi provođenja provokacija usmjerenih ka „nezavisnosti Tajvana“, što predstavlja glavni izvor nestabilnosti i prijetnju miru i stabilnosti u Tajvanskom moreuzu.

Do danas su ukupno 183 države svijeta uspostavile diplomatske odnose s Kinom na temelju principa jedne Kine. Zajednička izjava o uspostavljanju diplomatskih odnosa između Kine i Bosne i Hercegovine jasno navodi da je Vlada Narodne Republike Kine jedina legitimna vlada Kine te da je Tajvan neodvojivi dio kineske teritorije. Nedavno je Ministarstvo vanjskih poslova BiH ponovo, putem diplomatske note, potvrdilo svoju privrženost politici jedne Kine i Rezoluciji 2758 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, te podržalo stav kineske strane u vezi s pitanjem Tajvana na 79. zasjedanju Svjetske zdravstvene skupštine. Kineska strana to visoko cijeni. Nadamo se da će bosanskohercegovačka strana svoju posvećenost principu jedne Kine pretočiti u konkretna djela, protiviti se svim separatističkim aktivnostima usmjerenim protiv Kine koje vlasti Tajvana pokušavaju provoditi u BiH, te da neće uspostavljati niti razvijati bilo kakve oblike zvaničnih odnosa s Tajvanom niti s njim održavati bilo kakve zvanične kontakte. Na taj način postavit će se čvrsti politički temelji za daljnji razvoj odnosa dvije zemlje.

4.Kakav je stav Kine o situaciji na Bliskom istoku?

Što se tiče situacije na Bliskom istoku, predsjednik Xi Jinping iznio je dosljedan stav kineske strane, naglasivši da se problemi ne mogu rješavati upotrebom sile te da je dijalog jedini ispravan put. Pregovori možda neće donijeti rezultate preko noći, ali kada su vrata dijaloga jednom otvorena, ne bi ih trebalo ponovo zatvarati. Kina poziva SAD i Iran da nastave rješavati nesuglasice, uključujući i nuklearno pitanje, putem pregovora. Kineska strana smatra da bi, uz održavanje prekida vatre, trebalo što prije ponovo otvoriti Hormuški moreuz. Istovremeno, Kina smatra da trajni i sveobuhvatni prekid vatre predstavlja temeljno rješenje za pitanje moreuza. Kina se kontinuirano zalaže za mir i dijalog te će nastaviti doprinositi što skorijem okončanju sukoba i obnovi mira na Bliskom istoku.

5.Kakvo je trenutno stanje i kakvi su izgledi kinesko-bosanskohercegovačke ekonomske i trgovinske saradnje?

Posljednjih godina Kina i BiH ostvarile su niz konkretnih rezultata kroz visokokvalitetnu zajedničku izgradnju inicijative Pojas i put. Posebno su značajna dostignuća ostvarena u oblastima zelenog razvoja i energetske tranzicije, što je pozitivno doprinijelo ekonomskom i društvenom razvoju BiH. Tokom perioda 15. petogodišnjeg plana, Kina će ubrzati naučno-tehnološke inovacije, podsticati unapređenje industrijske strukture u pravcu inteligentnog, zelenog i integrisanog razvoja, te produbiti implementaciju inicijative „AI+“(vještačka inteligencija +). Istovremeno će nastaviti promovisati transformaciju i modernizaciju tradicionalnih industrija. Ove mjere će otvoriti još širi prostor za saradnju Kine i BiH u oblastima trgovine, finansija, usluga i čiste energije. Kineska strana dosljedno zauzima otvoren stav prema saradnji između Kine, BiH i Evrope te je spremna zajednički dijeliti razvojne koristi i ostvarivati uzajamnu korist i zajednički prosperitet.

6.Kakav je doprinos Kina dala kao predsjedavajuća Vijeća sigurnosti UN-a tokom maja?

U maju ove godine, kao predsjedavajuća Vijeća sigurnosti UN-a, Kina je inicirala održavanje sastanka na visokom nivou pod nazivom „Očuvanje ciljeva i načela Povelje Ujedinjenih nacija i jačanje međunarodnog sistema sa Ujedinjenim nacijama u njegovom središtu“.Kina je također organizovala sastanak Grupe prijatelja globalnog upravljanja, na kojem je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi iznio pet ključnih stavova:

Potrebno je osigurati pravo svim državama da, bez obzira na njihovu veličinu, snagu ili nivo razvijenosti, samostalno biraju svoj društveni sistem i razvojni put, te da ravnopravno učestvuju u procesu globalnog upravljanja, donošenju odluka i dijeljenju koristi. Potrebno je čuvati ciljeve i načela Povelje UN-a, osigurati jednaku i dosljednu primjenu međunarodnog prava i pravila, te se suprotstaviti dvostrukim standardima i nametanju volje drugima. Potrebno je očuvati centralnu ulogu Ujedinjenih nacija, dosljedno provoditi multilateralizam, jačati multilateralne mehanizme te se protiviti unilateralizmu i politici sile. Potrebno je unaprijediti globalno upravljanje kroz reforme, postepeno smanjivati jaz između Sjevera i Juga te osigurati da plodovi razvoja budu dostupni svim ljudima, kako nijedna država ne bi bila zapostavljena. Potrebno je fokusirati se na rješavanje najhitnijih praktičnih problema koji zabrinjavaju međunarodnu zajednicu te kroz konkretne mjere ostvariti vidljive rezultate kako bi globalno upravljanje odgovorilo izazovima vremena i očekivanjima naroda.