“Vazduh trepti kao da nebo gori, sprema se oluja.” Taj klasični citat iz filma Valter brani Sarajevo me stalno podsjeća na ratni period. Prije 75. godina, BiH je bila sjedište Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja bivše Jugoslavije. Ovdašnji ljudi su se izborili protiv fašizma pod vrlo teškim uslovima. Na teritoriji BiH su se dešavale tri velike bitke koje su igrale odlučujuće uloge u ratu, odnosno bitke na Kozari, Neretvi i Sutjesci.
Nepokolebljiv otpor naroda bivše Jugoslavije protiv fašističke agresije uvijek evocira kolektivno sjećanje kineskog naroda koji ima slično historijsko iskustvo. Kina je antifašistički rat započela već 1931. godine. Kineski narod je, uz ogromnu žrtvu od 35 miliona ljudi, ostvario prvu značajnu pobjedu protiv stranih agresija u modernoj historiji upornim otporima koji su trajali 14 godina, pružajući na taj način veliku podršku bitkama vođenim u Evropi i na Tihom okeanu, te dajući neizbrisiv historijski doprinos svjetske pobjede nad fašizmom.
Nobelovac Ivo Andrić je konstatovao da “nije daleko ono što je daleko, nego ono što do srca mosta nema”. Već je davno izgrađen most do srca između kineskog naroda i naroda sa ovih prostora koji su blisko povezani sličnim borbenim iskustvima i zajedničkim revolucionarnim idealima. Na tom mostu smo jedni drugima uputili riječi solidarnosti dugačke nekoliko hiljada kilometara. 1942. godine partizanski pokret bivše Jugoslavije je objavio dvije knjižice, odnosno Dugi marš kineskih partizana i Borbu mladih kineza u kojima je navedeno da “kineski nacionalni put i njena revolucija imaju mnogo sličnosti sa onima iz stare Jugoslavije i dijele identičnu sudbinu i borbu”. Novine Komunističke partije Jugoslavije „Proleter“ su u svom nešto dužem članku istakle da je “borba otpora kineskog naroda protiv japanske agresije od velikog značaja za sudbinu čovječanstva”, te je “borba kineskog naroda ujedno i borba za mir u svijetu”. Istovremeno, kineske novine „Dnevnik Xinhua“ i „Dnevnik oslobođenja“ su konstatovale da “odlučnost i hrabrost narodnooslobodilačke armije Jugoslavije predstavlja model za antifašističke narode u cijelom svijetu.”
3. septembra ove godine obilježena je 75. godišnjica kineskog rata otpora protiv japanske agresije i svjetske pobjede nad fašizmom. Tom prilikom sam, zajedno sa ambasadorima Rusije, EU i drugih zemalja u BiH posjetio spomenik na Sutjesci. Nesalomljiv duh jugoslovenskih naroda u antifašističkoj borbi vrijedan je svakog divljenja. Danas, 75 godina poslije, međunarodna situacija se značajno promijenila. Unilateralizam, protekcionizam, hegemonizam su nadirući, rasizam i makartizam i mentalitet hladnog rata se opet pojavio. Postoji sve veći deficit u globalnom upravljanju, međusobnom povjerenju i miroljubivom razvoju. Suočavajući se sa velikim promjenama neviđenim u proteklih stoninu godina, kuda ide ovaj svijet? Cilj osvrta na prošlost i obilježavanje pobjede nad fašizmom jeste da učimo lekcije iz historije i stvaramo budućnost.
Da bi se stvorila budućnost, potrebna je miroljubiva koegzistencija. Kako postići trajni mir je dugoročna tema istraživanja za čovječanstvo. Kina dosljedno smatra da je mir najdragocjeniji. Kroz historiju, čak ni u periodu 18. i 19. vijeka, kada je kineski BDP činio 30% BDP-a cijelog svijeta, ona se nikad nije bavila agresijom ni ekspanzijom. U više od 100 godina nakon opijumskog rata 1840. godine, Kina je dosta propatila od posljedica agresije i građanskog rata, zbog čega danas još više njegujemo mir i stabilnost. “Mir je poput vazduha i sunčeve svjetlosti, koje ne primjećujemo, ali je opstanak svih nas nemoguće bez njih.” U proteklih više od 40 godina od kineskih reformi i otvaranja prema svijetu, ekonomski razvoj uzimamo kao svoj prvi prioritet, aktivno stvaramo mirno i stabilno unutrašnje i vanjsko okruženje, a u međuvremenu smo doprinosili svjetskom miru vlastitim razvojem. Upisali smo princip “posvećenosti putu miroljubivog razvoja” u kineski Ustav, tako da je Kina postala prva zemlja u svijetu koja je dala ovo svečano obećanje. Bez obzira koliko jača mogla postati, Kina nikad neće težiti hegemoniji ili ekspanziji. Nikada neće nametati svoja tragična iskustva iz prošlosti bilo kojoj drugoj naciji.
Da bi se stvorila budućnost, potrebna je izgradnja društva zajedničke budućnosti čovječanstva. U današnjem vremenu, rat možda nije baš prisutan u očima javnosti, ali se netradicionalne sigurnosne prijetnje kao što su terorizam, klimatske promjene i zarazne bolesti ne smiju zanemariti. Historija ljudske civilizacije je u više navrata dokazala da čovječanstvo dijeli identičnu sudbinu. Sve zemlje hitno trebaju saradnju kako u odgovaranju na pandemiju, tako i u oživljavanju teško pogođene svjetske ekonomije, umjesto da se bave protekcionizmom ili da se sami bore. Istina je da je u procesu razvoja neizbježna konkurencija između država, pa čak i eventualni sukob razvojnih interesa. Ono što je strašno nije konkurencija i sukob interesa, već da se riješi problem razmišljenjem sa nultim zbirom. Kina ima više od 1,4 milijarde stanovnika, dok je stopa doprinosa kineske ekonomije svjetskom ekonomskom rastu dosegla 30%. Znamo da naš izbor nije povezan samo s kineskim interesima, već se odnosi i na svjetski mir i razvoj. Upravo u tom kontekstu je kineski predsjednik Xi Jinping predložio koncept promocije izgradnje društva zajedničke budućnosti čovječanstva, u nadi da će sve države ostvariti zajednički razvoj i ulagati napore u izgradnju otvorenog, inkluzivnog, čistog i lijepog svijeta koji uživa trajni mir, univerzalnu sigurnost i zajednički prosperitet.
Da bi se stvorila budućnost, potreban je multilateralizam. Međunarodni poredak nakon Drugog svjetskog rata naši preci su uspostavili krvavim borbama i na toj osnovi je svijet postigao najduži period stabilnosti i prosperiteta u modernom vremenu. Kina je prva država koja je potpisala Povelju Ujedinjenih nacija i jedan od tvoraca međunarodnog poretka nakon Drugog svjetskog rata, kao i njegov čvrsti branitelj. U ključnim trenucima za budućnost svijeta, nastavit ćemo čvrsto braniti i prakticirati multilateralizam, štititi međunarodni sistem sa UN-om kao okosnicom i međunarodni poredak zasnovan na međunarodnom pravu, te promovirati demokratizaciju međunarodnih odnosa i multipolarizaciju svijeta.
Ove godine pandemija Covid-19 je pogodila svijet. Suočavajući se sa globalnom krizom javnog zdravstva, Kina se odgovorno ponaša i pomaže drugim zemljama, ubrizgava povjerenje u globalnu borbu protiv pandemije, te otvara novo poglavlje za međunarodnu saradnju. U današnjem svijetu, nijedna zemlja ne može sama prevazići različite izazove s kojima se čovječanstvo suočava, niti se može povući na zatvoreni otok. Protiv pandemije se trebamo zajedno boriti antifašističkim duhom, a pitanja mira i razvoja, koja se nalaze ispred nas, riješiti međusobnom saradnjom.
Kina će nastaviti doprinositi miru i razvoju svijeta.
