15. maja, bosanskohercegovački magazin "Start" objavio je intervju s ambasadorom Ji Pingom. U ekskluzivnom intervjuu, ambasador Ji Ping sveobuhvatno je odgovarao na vruća pitanja vezana za epidemiju i osvrnuo se na odnose između Kine i BiH, saradnju na velikim projektima, Huawei 5G, saradnju u oblasti turizma, kulturne razmjene i druga pitanja u vezi sa Kinom koja su od interesa za javno mnijenje BiH. Prenesemo intervju u cijelini:
1. Vaša Ekselencijo, kakvo je stanje u vezi sa epidemijom virusa COVID-19 u Narodnoj Republici Kini? Epidemija je, po zvaničnim informacijama iz Kine, uspješno zaustavljena. Koliki je broj zaraženih i broj žrtava?
Kina je prebrodila najteži period u borbi protiv pandemije COVID-19, dok je lokalno širenje epidemije uglavnom zaustavljeno. U cijeloj zemlji ima 115 lokalnih aktivnih potvrđenih slučajeva. Deblokiran je grad Wuhan, tadašnji epicentar, a svi hospitalizovani pacijenti na liječenju u provinciji Hubei su otpušteni iz bolnica. Budući da je epidemija uglavnom stavljena pod kontrolu u Kini, domaća proizvodnja i život se ubrzano oporavljaju. Kineska “dva zasjedanja”, odnosno zasjedanje Svekineskog narodnog kongresa i zasjedanje Svekineskog narodnog političkog konsultativnog vijeća će biti održana u Pekingu krajem maja. Međutim, Kina se suočava sa rizikom od uvezenih slučajeva iz inostranstva a u pojedinim mjestima su se pojavili slučajevi klastera. “Prevencija uvezenih slučajeva i domaćeg ponavljanja epidemije” je u fokusu u ovoj fazi.
Do 11. maja, u kontinentalnoj Kini je ukupno prijavljeno 82.919 potvrđenih slučajeva, ukupno je 78.171 pacijenat izliječen i otpušten iz bolnica, a zabilježeno je 4.633 smrtna slučaja. Znate da neki tvrde da je Kina prikrivala i ublažavala gore navedene podatke. U stvari, relativno mali broj potvrđenih slučajeva i niska stopa smrtnosti u Kini su ostvareni zahvaljujući tome što je kineska vlada pravovremeno poduzela najopsežnije i najstrožije mjere za prevenciju i kontrolu epidemije. Pod ujedinjenom kontrolom centralne vlade, Kina je odlučno zaključala grad Wuhan sa 10 miliona stanovnika; preko 42 hiljade medicinskog osoblja širom zemlje je pomagalo provinciju Hubei; dvije bolnice, isključivo za prijem pacijenata zaraženih virusom COVID-19, izgrađene su u roku od 10 dana; 16 privremenih bolnica je brzo opremljeno i pušteno u upotrebu. Svi sumnjivi slučajevi i njihovi bliski kontakti su bili smješteni u karantinu. Zahvaljujući ovim mjerama, prekinut je lanac zaraze i zaustavljeno dalje širenje epidemije, što objašnjava relativno niže brojke. Prema istraživačkom izvještaju magazina “Science”, izbjegnuto je više od 700 hiljada slučajeva zaraze u Kini zahvaljujući relevantnim mjerama. Kad je epidemija uglavnom stavljena pod kontrolu, Wuhan je objavio revidirane podatke o potvrđenim i smrtnim slučajevima, što predstavlja odgovornost prema historiji, žrtvama i javnosti. Ovo je međunarodna praksa, te je, baš kao i nakon svake bitke, potrebno ponovo očistiti bojno polje i prebrojati žrtve. I Svjetska zdravstvena organizacija očekuje da će mnoge države revidirati svoje statistike nakon suzbijanja epidemije.
2. Ovaj intervju je zamišljen da se priča najviše o ekonomiji i ekonomskim posljedicama epidemije, ali moram da Vas pitam i, po Vašim saznanjima, dokle je NR Kina stigla sa vakcinom protiv ovog virusa? Postoje li neke zvanične procjene kada bi kineski ili svjetski eksperti u saradnji, mogli imati vakcinu?
Kina je na vodećem mjestu u razvoju vakcine protiv virusa COVID-19. U Kini paralelno napreduje pet tehničkih pravaca za razvoj vakcine, od kojih je jedan - prvi u svijetu - ušao u drugu fazu kliničkog testiranja. Prema riječima kineskih eksperata, postoji mogućnost da vakcina koja se koristi u hitnim situacijama u Kini bude dostupna već u septembru, a očekuje se da bi vakcina za prevenciju bila dostupna početkom naredne godine.
Kina aktivno promovira i učestvuje u međunarodnoj saradnji u razvoju vakcine. U vrlo kratkom roku je izolirala i identifikovala sojeve virusa, te odmah podijelila cijeli genetski slijed virusa sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, tako da je postavila temelje za sve države za razvoj vakcine. Doktor Anthony Fauci, direktor Nacionalnog instituta za alergiju i zarazne bolesti SAD-a, konstatovao je da su istraživači u SAD-u koristili genetski slijed koji je Kina podijelila za razvoj vakcine. Kina je otvorila svih pet tehničkih pravaca za razvoj vakcine prema svijetu i sarađuje sa SAD-om, Njemačkom, Britanijom i drugim zemljama. Kineski naučnici su objavili veliki broj relevantnih radova u međunarodno poznatim akademskim časopisima za strukovne razmjene cijelog svijeta. U budućnosti, Kina je spremna da nastavi naučnu i tehnološku saradnju sa drugim zemljama u oblastima kao što su lijekovi, vakcine i testovi, kako bi dala kineski doprinos i rješenje do svjetske pobjede nad epidemijom.
3. Sa epidemijom je krenula i infodemija, eksplozija vijesti, praćena različitim teorijama. Koliko takve teorije otežavaju oporavak ekonomije i društva? Hoće li, po Vašem mišljenju, doći do oštrije polarizacije svijeta i animoziteta prema Kini?
U posljednje vrijeme, izvještaji i rasprave o izvoru i širenju virusa COVID-19 su pomiješani sa mnogim dezinformacijama. Kina je naročito pogođena takvom infodemijom. Neki tvrde da koronavirus treba biti nazvan “virusom iz Wuhana” ili “kineskim virusom” i optužuju Kinu da je prikrivala epidemiju, pa čak i zahtijevaju od Kine da se izvini i osigura naknadu štete. Izvor virusa još nije potvrđen. Kineski grad Wuhan prvi je prijavio epidemiju Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ali to ne znači da je Wuhan izvor COVID-19. I mi, također, želimo znati odakle potječe COVID-19. Na stručno pitanje odgovor trebaju dati eksperti, na osnovu sveobuhvatnih i objektivnih naučnih istraživanja. Ali nije teško zaključiti da većina ovih optužbi potječe od političara a ne od medicinskih eksperata. Svrha optužbi nije ništa drugo nego da politiziraju epidemiju i zbunjuju javnost, te odvrate pažnju javnog mnijenja i prebace svoje unutrašnje konflikte na druge, što nikako ne pomaže u spašavanju života i borbi protiv epidemije, niti ide u korist ekonomskog i društvenog oporavka.
Namjera pojedinaca ne može se pripisati svima. Primijetio sam da mnogi učenjaci i međunarodne organizacije apeluju na relevantne strane da prestanu sa napadima i optužbama, prevaziđu političke razlike i zajedno se bore protiv epidemije, uzimajući u obzir zajedničku sigurnost vlastitog naroda i cijelog čovječanstva. Nemojte da budemo pristrani i nasjedamo na namjere nekolicine ljudi. Ova globalna pandemija nam je omogućila spoznaju da su sve zemlje na svijetu blisko povezane i dijele istu sudbinu, a jedinstvo i saradnja su najjače oružje međunarodne zajednice na putu do pobjede nad epidemijom. Ovakav veliki, hitan slučaj neće biti posljednji. Razna tradicionalna i netradicionalna sigurnosna pitanja nastavit će donositi nova iskušenja. Izgradnja društva zajedničke budućnosti čovječanstva bi trebala da bude pravi izbor u skladu sa trendom vremena.
4. Čini se da je skoro cijela planeta u 2020. godini stala, prvo Kina, a potom i zemlje zapadne hemisfere. Oporavak sigurno neće biti lak. Kina je primijenila čvrst princip koji su više-manje slijedile mnoge države. Da li već postoje neke analize i procjene posljedica po razvoj Kine?
Prvi kvartal ove godine je krajnje neobičan. Iznenadna epidemija COVID-19 je donijela neviđeni napad u ekonomskom i društvenom razvoju kako Kine, tako i cijelog svijeta. Kina je iskoristila prednosti svog sistema, s osobinom objedinjenja snaga za sprovođenje velikog poduhvata. Trenutno je epidemija u Kini uglavnom stavljena pod kontrolu, dok se ekonomski i društveni tempo ubrzano oporavlja, s obzirom na činjenicu da je 99,3% industrijskih preduzeća u Kini oporavilo proizvodnju iznad određenog obima, a dnevna potrošnja električne energije na kraju marta dostigla je nivo iz istog perioda prošle godine. Kineska ekonomija pokazuje veliku otpornost i osnova dugoročnog rasta nije promijenjena. Međunarodni monetarni fond predviđa da će Kina biti jedna od rijetkih zemalja među glavnim globalnim ekonomijama koje će ove godine ostvariti pozitivan rast, i očekuje se da će se stopa rasta podići na 9,2% u 2021. godini.
Kako će izgledati svijet u doba post-pandemije? Neki kažu da se svijet nikad ne može vratiti u ono kako je prije bilo. Kineska strateška tvrdnja je da pandemija neće promijeniti temu našeg vremena koju karakterišu mir i razvoj, neće prekinuti historijski proces multipolarizacije i globalizacije, niti će zaustaviti čvrste korake čovječanstva ka civilizaciji i napretku. Suočavajući se sa krizom, moramo uzeti u obzir i hitne prioritete i dugoročne ciljeve, uskladiti interese vlastite države i globalno blagostanje, zajedno održavati mirno i stabilno međunarodno okruženje, te otvoriti perspektivu razvoja za saradnju i zajedničku pobjedu. Nakon što je sama doživjela epidemiju, Kina saosjeća sa narodima svih zemalja u trenutnim poteškoćama. Svi zajedno živimo u globalnom selu. Sve dok nekoj zemlji prijeti epidemija, niko nije siguran. Moramo pomoći drugima. U određenom smislu, tako pomažemo i sebi. U međunarodnoj saradnji u borbi protiv epidemije, Kina nije opterećena ideologijom, niti traži geopolitički utjecaj.
5. Ostanimo još malo na ekonomiji Kine. Koje mjere su centralne vlasti i niži nivoi poduzeli kako bi se ekonomija spasila od recesije? Koji segmenti ekonomije su ključni za revitalizaciju Kine?
Mnogi medicinski eksperti vjeruju da će virus COVID-19 teško nestati u kratkom vremenu, zato moramo istražiti dugoročnu koegzistenciju sa virusom. Kina je pripremljena da dugoročno odgovori na promjene u okruženju, te pod uslovima ulaganja svih napora u prevenciju i kontrolu epidemije, aktivno radi na povratku normalnog poretka ekonomskog i društvenog razvoja, fokusirajući se na sljedeće mjere: Prvo je ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica nastalih uslijed epidemije, koristeći povoljnije makroekonomske politike. Posvećena je sprečavanju recesije i održavanju zaposlenosti i života građana, provodeći fiskalne politike kao što su povećanje deficitarne stope i izdavanje posebnih državnih obveznica za borbu protiv epidemije, te monetarne politike kao što su smanjenje stope obavezne rezerve i kamatnih stopa, kao i refinansiranje. Drugo je njegovanje novih tačaka rasta. Na primjer, povećanje unutrašnje potražnje. Kineska vlada je usvojila niz politika za podsticanje potrošnje. Lokalne vlade poput onih u Šangaju i Provinciji Hubei su izdale “kupone”. Platforme u nastajanju, kao što je emitiranje uživo na internetu, igrale su vidljivu ulogu u podsticanju potrošnje. Jedna dobrotvorna akcija pod nazivom “Hvala ti na tvojoj potrošnji za Hubei”, prodala je robu iz Hubeija u iznosu od 40,14 miliona kineskih juana, odnosno više od 10 miliona konvertibilnih maraka u emitiranju uživo od dva sata. Nadalje, tu je izgradnja infrastrukture novog tipa poput informacijskih mreža. Industrijski sektori poput onih za prijenos informacija, softver i usluge informatičke tehnologije u prvom kvartalu su porasli za 13,2% u odnosu na isti period prošle godine. Novi formati kao što su online medicina, online obrazovanje i rad na daljinu imaju veliki razvojni potencijal. Treće je jačanje međunarodne saradnje. Kina će nastaviti nepokolebljivo produbljivati reforme, povećati otvaranje, olakšati pristup tržištu, poboljšati poslovno okruženje i stvoriti bolje uslove za razvoj za preduzeća iz svih država u Kini. Globalizacija znači duboko integrirane interese i veliku međuzavisnost industrijskih i opskrbnih lanaca. Suočavajući se sa epidemijom, ne treba da prestanemo da jedemo zbog straha da se ne ugušimo. Stoga nije realno, niti je mudro, pokušati razdvojiti industrijske i opskrbne lance ili čak pozivati na njihovo “mijenjanje” ili “razdvajanje”.
6. Iz Narodne Republike Kine u Bosnu i Hercegovinu su upućene pošiljke pomoći medicinskog materijala. Kina je otvorila komercijalne kanale za trgovinu, koji su rezultati?
Kineska strana dijeli saosjećanje sa BiH koja se suočava sa epidemijom i spremna je da se, zajedno sa prijateljskim bh. građanima, bori protiv epidemije. Od prvog potvrđenog slučaja zaraze virusom COVID-19, kineska strana je, u što ranijem mogućem vremenu, otvorila komercijalni kanal za BiH za uvoz hitno potrebne medicinske opreme i materijala. Kineska vlada je angažovala čarter let kako bi dopremila pomoć u medicinskom materijalu za BiH. Kineske kompanije i kineski državljani koji žive i rade u BiH su velikodušno pružali novčanu i materijalnu donaciju kako bi zajedno prevladali poteškoće sa građanima u BiH. Do sada, kineska strana je donirala BiH ukupno 6 respiratora, 107.000 maski, 8.000 komada dezinfekcionih sredstava, 1.000 testova i više hiljada medicinskih zaštitnih odijela, naočala, rukavica, vizira itd. Očekuje se da će stići još donacija u BiH.
Također, kineska strana aktivno promoviše razmjenu iskustava u prevenciji i kontroli epidemije između dvije strane. 13. marta smo održali sa 17 zemalja Centralne i Istočne Evrope videokonferenciju stručnjaka o iskustvima u prevenciji i kontroli epidemije COVID-19. Nakon toga, 28. aprila smo održali videokonferenciju medicinskih stručnjaka Kine i BiH o prevenciji i tretmanu epidemije. Pružali smo BiH najnovije materijale i program o dijagnozi i tretmanu kako bismo podijelili svoja iskustva u borbi protiv epidemije.
7. Ove godine obilježava se 25 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa. Kako ocjenjujete te odnose danas? Gdje vidite šansu za unapređenje?
3. aprila ove godine, navršava se 25 godina od uspostave diplomatskih odnosa između Narodne Republike Kine i Bosne i Hercegovine. Izbijanje epidemije COVID-19 čini taj dan posebnijim i realnijim. Na dan jubileja, kineski predsjednik Xi Jinping i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović su razmijenili čestitke, u kojima su pozitivno ocijenili bilateralne odnose i konstatovali da će zajedno raditi na prevladavanju izazova epidemije. Kina i BiH su udaljene hiljadama kilometara, ali entuzijazam dviju zemalja i njihovih naroda u međusobnom razumijevanju, prijateljstvu i saradnji nije time spriječen. U proteklih 25 godina, čvrsto ispunjavamo svoja obećanja. Razvijamo prijateljske odnose i saradnju na temelju principa međusobnog uvažavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta, međusobnog nenapadanja, nemiješanja u unutrašnje poslove jedni drugima, jednakosti i uzajamne pobjede, kao i miroljubive koegzistencije. U proteklih 25 godina, imamo sve više razmjena. Naročito ovih godina, predsjednik Xi Jinping i članovi Predsjedništva BiH često upućuju pozdrave jedni drugima. Kineski premijer i predsjedavajući Vijeća ministara BiH su zajedno prisustvovali svim prethodnim sastancima lidera Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope. Komunistička partija Kine je uspostavila dobre međustranačke odnose sa strankama kao što su Stranka demokratske akcije, Savez nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatska demokratska zajednica BiH. U proteklih 25 godina uspješno sarađujemo. Zahvaljujući inicijativi “Pojas i put” i saradnji Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, uspostavili smo sistematske platforme u oblastima kao što su obrazovanje, mediji, think tank i poljoprivreda. Termoelektrana u Stanarima je iznjedrila plodne rezultate; radovi na izgradnji dionice Koridora 5C na relaciji Počitelj-Zvirovići su u toku; uskoro će početi radovi na bolnici “Sveti apostol Luka” u Doboju i Bloku 7 Termoelektrane u Tuzli. Saradnja između dviju zemalja u oblasti pametnih gradova i digitalne komunikacije dobro se odvija. Kina je, u svojstvu zemlje partnera, učestvovala u Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar. Obim bilateralne trgovine neprekidno se povećava. U proteklih 25 godina, gajimo duboko prijateljstvo od srca. Broj kineskih turista koji posjećuju BiH je rastao od nule do prošlogodišnjih više od 100 hiljada, tako da je Kina zauzela drugo mjesto po dolasku stranih turista u BiH. “Talas kineskog jezika” je sve popularniji u BiH. Sve više i više bh. studenata ide u Kinu na razmjenu, dajući vitalnost prijateljstvu naše dvije zemlje. 25 godina je za čovjeka najbolje životno doba, koje karakteriše puno energije i živosti. Tako je i sa odnosima Kine i BiH. Očekujemo da ćemo jačati ekonomsku i trgovinsku saradnju, kao i kulturnu razmjenu sa bh. stranom, istraživati potencijal za saradnju u oblastima kao što su saobraćajna infrastruktura, energetika i turizam, kako bismo neprekidno unapređivali bilateralne odnose na još viši nivo.
8. Kineske kompanije uključene su u infrastrukturne projekte kao što su izgradnja energetske i putne infrastrukture. Blok 7 u Tuzli najveća je investicija od 1995. naovamo. Koliko će je stanje sa epidemijom usporiti? Šta je sa radovima u Hercegovini na autoputu Vc i u Republici Srpskoj? Kako BiH i Kina mogu sarađivati bolje na projektima izgradnje i koristiti finansijske institucije inicijative „Pojas i put“?
Kineska strana pridaje veliku važnost projektima saradnje sa BiH. Iako je epidemija u toku, ipak nismo zanemarili obećanje svojim prijateljima, niti stavili projekte u BiH na čekanje. Kineske kompanije nastoje da unapređuju izgradnju projekata uz osiguranje jakih zaštitnih mjera i strogo pridržavanje lokalnih zakona i propisa. Posao na poravnanju terena za Blok 7 Termoelektrane u Tuzli uspješno je izveden; radovi na izgradnji autoputa Počitelj-Zvirovići, dionice panevropskog koridora 5C u Hercegovini nikad nisu zaustavljeni. Kinesko osoblje koje je došlo u BiH u ranoj fazi epidemije je bilo u samoizolaciji u trajanju od 14 dana, a nakon što su se uvjerili da su dobrog zdravlja, nastavili su da učestvuju u izgradnji projekta. Kineska strana po planu radi projekciju autoputa od Banja Luke do Prijedora, a istovremeno asistira u pripremnim radovima za izgradnju.
BiH se zalaže za jačanje povezivanja sa susjednim zemljama, stavljajući akcenat izgradnje saobraćajne infrastrukture na panevropski koridor 5C i prekogranične mostove. To je u skladu s ciljem inicijative “Pojas i put” koja je posvećena međusobnom povezivanju. U proteklih godina, Kina i BiH su koristile razne načine finansiranja u praktičnoj saradnji. Termoelektrana u Stanarima je prvi projekat koji je koristio poseban kredit u iznosu od 10 milijardi američkih dolara isključivo za saradnju Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope. Blok 7 je koristio poseban kredit Eksim banke Kine, dok je projekat dionice Počitelj-Zvirovići koristio kredit Evropske investicijske banke, tako da je to projekat trilateralne saradnje Kine, BiH i Evropske unije. Trenutno, Kina i BiH su u toku zaključivanja memoranduma o razumijevanju o jačanju saradnje u oblasti infrastrukture. Vjerujem da će biti pruženo više pogodnosti za saradnju između dviju strana nakon potpisivanja ovog memoranduma.
9. Među internet teorijama zavjere je i ona o povezanosti 5G i epidemije COVID-19. Na stranu teorije zavjere, kompanija Huawei je prisutna u BiH i aktivno sarađuje sa telekom operaterima koji su dominantni na tržištu BiH (BH Telecom, HT Eronet i M:tel). Po Vašim saznanjima, je li BiH zainteresirana za pomoć Kine, konkretno kompanije Huawei, u razvoju 5G mreže?
Cijenim to što su mediji u BiH zauzeli naučni stav u relevantnim izvještajima i kritikovali teoriju zavjere. Od izbijanja epidemije, rad od kuće, video konferencija i daljinsko obrazovanje su postali nova forma života. Vjerujem da su svi shvatili da je informacijska tehnologija već postala neophodna infrastruktura za ekonomski razvoj i društveno upravljanje. 5G se široko koristi u kineskoj borbi protiv epidemije: 5G kolica za daljinsku medicinu omogućuju ekspertima daljinsku dijagnozu; “5G aplikacija za mjerenje temperature termičkim snimanjem” ostvaruje istovremeno skeniranje više ljudi radi mjerenja tjelesne temperature; “Besplatna internetska platforma za dijagnozu i liječenje upale pluća uzrokovane virusom COVID-19”, bazirana na 5G mreži, donosi pogodnost javnosti. Zato možemo zaključiti da 5G ne samo da nije proširio virus, već je uveliko doprinio borbi protiv virusa.
Trenutno Huawei aktivno učestvuje u izgradnji 4G mreže i “pametnog grada”, kao i “sigurnog grada”, koji će ponuditi BiH više od 300 radnih mjesta u BiH, te je pokrenuo program stažiranja “Sjeme za budućnost”, namijenjen studentima u BiH, što će uveliko doprinijeti razvoju telekomunikacijske industrije, ekonomije i društva BiH. Nekoliko zvaničnika u BiH, prilikom susreta sa mnom, konstatovalo je da je digitalizacija važna oblast za razvoj u BiH. Oni su često spominjali saradnju sa kompanijom Huawei, cijeneći kinesku tehnologiju i profesionalnost kompanije, te izrazili dobrodošlicu Huaweiju da učestvuje u izgradnji 4G i 5G mreže, kao i u projektima digitalizacije informacijske tehnologije.
10. Epidemija je, nažalost, zaustavila jedan izuzetno pozitivan trend rasta posjeta turista iz Kine. Ako bi se epidemiološka situacija popravila, možemo li po Vašem mišljenju očekivati povratak kineskih turista? Šta bi BiH institucije, civilni sektor, turistički sektor… trebali učiniti da ih, po okončanju stanja prouzrokovanog epidemijom, vrate u BiH?
Bezvizni režim između Kine i BiH je dao vjetar u leđa ljudskoj razmjeni između dviju strana. U 2018. godini, 58.000 kineskih turista je posjetilo BiH, a u 2019. godini, taj broj je dosegao 102.000, što je povećanje za 76%. Epidemija je ozbiljno pogodila svjetski turizam, ali s obzirom da BiH ima lijep pejzaž, vrijedno historijsko naslijeđe, raznoliku kulturu i bogate turističke resurse, i obzirom na činjenicu da su film Valter brani Sarajevo, Latinski most i sportovi na ledu i snijegu postali sjajne vizit kartice BiH u Kini, vjerujem da će BiH ostati važna destinacija kineskih turista nakon suzbijanja epidemije. Turistička saradnja između Kine i BiH ima veliki potencijal. Bh. strana aktivno poduzima razne mjere na pružanju povoljnih usluga za kineske turiste. Nakon suzbijanja epidemije, imajući u vidu povratak kineskih turista, preporučujemo bh. strani da nastavi jačati promociju u Kini, ponudi kvalitetne turističke rute, podstiče relevantne institucije dviju strana u jačanju saradnje u oblastima kao što su turistički proizvod, razvoj turističkih ruta i mobilnog plaćanja, te jača sigurnosnu zaštitu kineskih turista, kako bi se poboljšalo njihovo turističko iskustvo i privuklo više kineskih turista.
11. U Bosni i Hercegovini postoje institucije civilnog sektora kao što su Udruženje Bosansko-kineskog prijateljstva, Centar za promociju i razvoj Inicijative „Pojas i put“, Konfucijevi instituti u Banja Luci i Sarajevu, na fakultetu u Istočnom Sarajevu godinama postoji katedra za kineski jezik, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu nedavno je također otvorio katedru, a u pojedinim osnovnim školama u entitetu Republika Srpska izučava se kineski jezik. Jeste li zadovoljni promocijom kulture, saradnje u civilnom sektoru? Možemo li očekivati određene pomake u ovom smjeru? Posljednjih godina, kulturna razmjena između Kine i BiH postaje sve bliža. Otvoreni su Konfucijevi instituti na Univerzitetu u Sarajevu i Banja Luci, jedan za drugim. Katedra za sinologiju je postala najpopularnija na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu. Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu je uveo kineski jezik kao izborni predmet i planira da otvori katedru za kineski jezik. U Republici Srpskoj, kineski jezik je uključen u spisak drugih stranih jezika za osnovne i srednje škole, te je uveden u 4 osnove i srednje škole. Prijateljske institucije kao što su Udruženje “Bosansko-kinesko prijateljstvo”, Centar za promociju i razvoj “Pojasa i puta”, Fondacija društva zajedničkih vrijednosti i Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 održavaju dobru saradnju sa kineskom stranom. Više kulturnih delegacija je posjetilo BiH, čime su omogućili bh. građanima da pred svojim vratima uživaju u kineskoj muzici, pjesmi, plesu, slikanju i filmovima. Serija dokumentaraca “Taj divni Peking” se emituje svake sedmice na BHT1, tako da gledaoci u BiH mogu kroz TV program steći sveobuhvatno razumijevanje današnjeg Pekinga i Kine. Iz navedenih aktivnosti možemo osjetiti vitalnost kulturne razmjene između dvije zemlje, koja je kamen temeljac odnosa Kine i BiH.
Epidemija je zbližila narode dviju zemalja. Djeca iz Dječjeg hora grada Wuxi, koja su imala nastup u Sarajevu prošle godine, kažu da su povezana sa lijepim Sarajevom i prijateljskim bh. građanima i žele da prevladaju poteškoće zajedno sa njima, zato su kupili maske za BiH koristeći svoj džeparac. Profesori i studenti Univerziteta u Suzhou, koji su posjetili BiH prošle godine, također su poslali pomoć i poručili da “Visoka planina ne zaustavlja miris cvijeća, a prijateljstvo se ne boji dalekog puta”. Prijateljstvo između ljudi je ključ dobrih odnosa između država. Vjerujem da će saradnja između Kine i BiH približiti naše dvije zemlje udaljene desetine hiljada kilometara i njihove narode, uz zajedničke napore dvije strane.
